Vlada Federacije BiH povukla je iz parlamentarne procedure prijedlog izmjena i dopuna Kaznenog zakona FBiH, koji je izazvao brojne kritike javnosti, posebice zbog spornog članka 193A. Ovaj članak predviđao je kazne za objavu dokumenata, fotografija, videozapisa i drugih sadržaja osobnog karaktera bez pristanka osobe na koju se odnose.
Prema predloženom zakonu, za prekršitelje su bile predviđene novčane kazne ili zatvorska kazna do tri godine, što su medijske organizacije oštro osudile, smatrajući to pokušajem ograničavanja novinarskih sloboda i uvođenja cenzure. Zbog velikog broja amandmana i pritiska javnosti, odlučeno je da se zakon vrati na doradu.
Ministar pravde: Nema cenzure, već zaštita privatnosti
Ministar pravde FBiH Vedran Škobić (HDZ BiH) istaknuo je kako cilj izmjena nije uvođenje cenzure, već preciznije definiranje zaštite privatnosti i potencijalnih štetnih posljedica objave određenih sadržaja.
„Predložit ću da se doda segment privatnosti fotografija te štetnih posljedica koje takve fotografije mogu izazvati. To ne bih nazvao cenzurom jer se time ne bi zabranjivala vijest – novinar može opisati što je vidio na fotografiji, ali ne može privatnu fotografiju objaviti“, pojasnio je Škobić za RTV HB.
Naglasio je kako su slični zakoni doneseni u brojnim zemljama Europske unije, ponajprije radi zaštite djece od vršnjačkog nasilja na društvenim mrežama, ali i drugih oblika zlouporabe privatnih podataka.
Novinari: Opasnost za slobodu medija
S druge strane, novinari upozoravaju da bi ovakve odredbe mogle značajno otežati rad medija. Novinar Nikola Bačić naglasio je kako je nejasno kako je prijedlog uopće došao do parlamentarne procedure.
„Nisam siguran je li riječ o lošoj namjeri zamaskiranoj dobrom namjerom ili o dobroj namjeri koju su predložili političari niske političke inteligencije. Neka građani sami procijene“, izjavio je Bačić za RTV HB.
Dodao je kako novinarstvo ne bi nestalo zbog ovakvih zakonskih izmjena, ali bi se rad novinara znatno otežao.
„Ako bi zakon bio usvojen u prvotnom obliku, novinari bi bili ograničeni i podložni cenzuri. Ako bismo dobili povjerljiv dokument, morali bismo ga opisivati riječima, poput Mojsija. Rad bi bio teži, ali novinarstvo ne bi umrlo preko noći“, zaključio je Bačić.
Što slijedi?
Ministar Škobić najavio je da će sporni članak biti preciznije definiran kako bi se izbjeglo ugrožavanje novinarske profesije. Ipak, otvoreno ostaje pitanje hoće li zakonodavci istodobno uvažiti zahtjeve novinara za učinkovitijom zaštitom medijskih radnika kroz kazneno zakonodavstvo.