Svjetski dan pčela, koji se obilježava 20. svibnja, podsjeća nas na neprocjenjivu ulogu koju ove marljive pčele imaju u očuvanju ekosustava i proizvodnji hrane. Tim povodom razgovarali smo s Matom Pranjićem, predsjednikom Udruge pčelara “Duvanjski vrisak”, koji nam je otkrio s kakvim se izazovima danas suočavaju pčelari.
Koliko dugo se bavite pčelarstvom i što Vas je potaknulo na to?
Pčelarstvom se bavim sa svojim ocem uz kojega sam napravio prve korake. Od malih nogu me uključivao uz rad oko pčela i košnica, a ja sam kroz vrijeme to i zavolio i shvatio koliko je to vrijedan i plemenit posao. Danas većinu toga radimo zajedno, a svaki dan na pčelinjaku je prilika za novo učenje i usavršavanje.
Koje vrste meda se najčešće proizvode u našem kraju i po čemu su prepoznatljive?
Najčešće vrste meda na našem području su: livadski i med od vriska. Med od vriska nastaje od biljke vrisak koja raste na kamenitim, suhim i planinskim padinama, prepoznatljiv je po tamnijoj boji, ima malo gorči okus, gust je, skoro pa želast. Cijenjen je zbog svojih antiseptičnih i protuupalnih svojstava. Livadski med dobiva se od raznih livadskih biljaka, prepoznatljiv je po svojoj tamnožutoj boji, bogatom okusu, ima ugodnu aromu i ugodan je za jesti. Bogat je ljekovitim svojstvima, zato što sadrži nektar sa velike količine biljaka.
Koje su specifičnosti pčelarstva u našem podneblju – klima, biljni svijet, nadmorska visina?
Pčelarstvo na našem području ima niz specifičnosti, neke su dobre, a neke baš i ne. Ono što je dobro je čist okoliš, raznovrsna flora, niža pojava bolesti, ali tu su nam duge i teške zime. Pčele moramo dobro pripremiti za zimovanje i ostaviti velike količine meda. Priroda nam često pruži teške uvjete za pčelarstvo, naprimjer mjesec dana kiše, pa nakon kiše suša, jednostavno nemamo ravnomjerno raspoređene vremenske uvjete što otežava pčelarstvo.
Kakva je svijest među lokalnim stanovništvom o važnosti pčela i očuvanju prirode?
Svijest među lokalnim stanovništvom o važnosti pčela i očuvanju prirode nije baš na zadovoljavajućoj razini. Smatram da je potreban veći angažman škola, udruga i lokalnih vlasti kako bi se kroz razne projekte i edukaciju poticala briga o okolišu, važnosti pčela kao i radi cjelokupne lokalne zajednice. Ja mislim da bi i vlasti trebali poticati više razvoj pčelarstva kroz razne poticaje.
Imate li poruku ili savjet za mlade u Tomislavgradu koji bi se možda htjeli okušati u pčelarstvu?
Pčelarstvo je jedan jako lijep hobi, koji može prerasti u ozbiljan posao. Ako tražite spoj prirode, znanja i rada pčelarstvo je za vas. Pčele nisu samo proizvođači meda, one su ključni čuvari ekosustava i od njih se učite strpljenju. Za početak dovoljna vam je jedna košnica da se lagano uhodate i onda sve ide samo od sebe. Započnite već ove godine jer pčele nas trebaju, a mi njih još više.
Foto: Mate Pranjić
(Radio Tomislavgrad)