Mount Everest, najviša planina na Zemlji s visinom od 8.848 metara, postao je simbol ljudske izdržljivosti i ambicije još od 29. svibnja 1953. godine, kada su Edmund Hillary s Novog Zelanda i nepalski-indijski planinar i alpinista, pripadnik Šerpa Tenzing Norgay prvi put dosegnuli njegov vrh. Na vrh su došli u 11 sati i 30 minuta prijepodne. Taj povijesni uspon dogodio se u sklopu velike britanske ekspedicije te je vijest o uspjehu odjeknula svijetom upravo na dan krunidbe kraljice Elizabete II, 2. lipnja.
Od tada, Everest je postao odredište brojnih ekspedicija. Kineska ekipa prva ga je osvojila s tibetanske strane 1960., a američki penjač James Whittaker dosegao je vrh 1963. Godine 1975. Junko Tabei iz Japana postala je prva žena na Everestu, a 1978. Reinhold Messner i Peter Habeler ostvarili su nezamislivo – uspon bez dodatnog kisika.
No, osvajanje Everesta nosi visoku cijenu. Više od 300 penjača izgubilo je život pokušavajući dosegnuti vrh. Najtragičniji dan bio je 25. travnja 2015., kada je lavina izazvana potresom u Nepalu ubila 19 ljudi u baznom kampu. Slično poguban bio je i događaj iz 1996., kada je osmero penjača stradalo u mećavi – što je ovjekovječeno u poznatoj knjizi Into Thin Air Jona Krakauera.
Unatoč opasnostima, interes za uspon ne jenjava. Komercijalne ekspedicije, gužve na vrhu i čak sukobi – poput fizičkog obračuna između penjača i šerpa 2013. – postali su dio suvremene realnosti Everesta. Godine 2019. zabilježeno je više od deset smrtnih slučajeva, što ponovno otvara pitanja o sigurnosti i etici masovnog penjanja na „krov svijeta“.
Everest danas više nije samo simbol osvajanja prirode, već i ogledalo ljudske pohlepe, hrabrosti, komercijalizacije i granica izdržljivosti.
(Izvor: History.com)