Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada obilježava se svake godine, 12. lipnja. Cilj obilježavanje je skrenuti globalnu pozornost na tešku situaciju milijuna djece prisiljene na rad u ranoj dobi. Ovaj dan nije samo za prepoznavanje surove stvarnosti s kojom se brojna djeca suočavaju već i poziv da ih se hitno zaštiti.
Svako dijete ima pravo na zdravlje, obrazovanje i zaštitu, a svako društvo ima interes u proširenju dječjih životnih mogućnosti. Pa ipak, diljem svijeta milijunima djece uskraćena je poštena prilika bez ikakvog razloga osim zbog zemlje, spola ili okolnosti u kojima su rođena.
Od 2000. godine svijet je ostvarivao stalan napredak u smanjenju dječjeg rada. No tijekom proteklih nekoliko godina, krize, sukobi i pandemija gurnuli su brojne obitelji u siromaštvo. Činjenice su prilično otrežnjujuće: od 2011. godine prijavljeno je oko 215 milijuna djece radnika. Od toga je više od polovice njih bilo uključeno u opasne poslove. Danas je 160 milijuna djece uključeno u dječji rad. To je gotovo svako deseto dijete na svijetu.
Rasprostranjenost dječjeg rada
Afrika je najviše zastupljena među regijama i po postotku djece u dječjem radu (jedna petina) i po apsolutnom broju djece u dječjem radu (72 milijuna).
Azija i Pacifik su drugi najveći u oba ova pokazatelja – 7% sve djece i 62 milijuna u apsolutnom iznosu su u dječjem radu u ovoj regiji.
Regije Afrike te Azije i Pacifika zajedno čine gotovo devet od desetero djece u svijetu koja su žrtve dječjeg rada.
Preostala populacija dječjeg rada podijeljena je između Amerike (11 milijuna), Europe i Srednje Azije (6 milijuna) te arapskih država (1 milijun). Što se tiče učestalosti, 5% djece je u dječjem radu u Americi, 4% u Europi i Srednjoj Aziji te 3% u arapskim državama.
Iako je postotak djece u dječjem radu najveći u zemljama s niskim prihodima, njihov broj je zapravo veći u zemljama sa srednjim prihodima. 9% sve djece u zemljama s nižim srednjim prihodima i 7% sve djece u zemljama s višim srednjim prihodima su u dječjem radu. Statistike o apsolutnom broju djece u dječjem radu u svakoj nacionalnoj dohodovnoj skupini pokazuju da 84 milijuna djece u dječjem radu, što čini 56% svih onih u dječjem radu, zapravo živi u zemljama sa srednjim prihodima, a dodatna 2 milijuna živi u zemljama s visokim prihodima.
To je oštar podsjetnik da dječji rad nije ograničen samo na udaljena mjesta. Čak i u visoko razvijenim zemljama poput SAD-a djeca rade u opasnim okruženjima. Dakle, današnji dan je zaista poziv na učenje i djelovanje.
Napredak je jasan, ali ima još toga za napraviti: ubrzajmo napore!
Svjetski dan 2025. usmjeren je na ključnu prekretnicu: objavu globalnih procjena i trendova dječjeg rada za 2025. godinu. Ovo zajedničko izvješće Međunarodne organizacije rada (ILO) i Dječjeg fonda Ujedinjenih naroda (UNICEF) donosi sveobuhvatnu procjenu globalnog napretka prema iskorjenjivanju dječjeg rada. Iako detaljni podaci još nisu dostupni, utvrđene procjene i trendovi vodit će rasprave o politici i pozive na obnovljenu predanost i ulaganja.
Sada je vrijeme da iskorjenjivanje dječjeg rada postane stvarnost.
(Odgovorno.hr)