Na današnji dan, 28. srpnja 1914. Austro-Ugarska Monarhija objavila je rat Kraljevini Srbiji, čime je započeo Prvi svjetski rat, jedan od najrazornijih sukoba u modernoj povijesti. Neposredni povod bila je likvidacija prijestolonasljednika Franje Ferdinanda u Sarajevu mjesec dana ranije, no stvarni uzroci ležali su u godinama nagomilavanih političkih tenzija, nacionalizama, vojnog nadmetanja i savezništava među europskim silama.
Objava rata pokrenula je lančanu reakciju. Njemačka se svrstala uz Austro-Ugarsku, dok su Rusija, Francuska i kasnije Velika Britanija stale na stranu Srbije. Rat se ubrzo proširio izvan granica Europe i postao globalni sukob u kojem su sudjelovale gotovo sve velike svjetske sile. Trajao je više od četiri godine, do studenoga 1918.
Borbe su se vodile na brojnim bojištima, a najkrvavije su bile rovovske bitke na zapadnom frontu. Milijuni vojnika proveli su mjesece u blatnim rovovima pod stalnom prijetnjom artiljerije, strojnica i bojnog otrova. Bitke kod Somme, Verduna i Gallipolija ostale su zapamćene po nevjerojatnom broju žrtava i besmislenim gubicima s obje strane. Procjenjuje se da je u ratu poginulo između 15 i 20 milijuna ljudi, dok ih je više od 20 milijuna ranjeno. Rat je imao ogroman utjecaj i na civilno stanovništvo, koje je trpjelo posljedice blokada, gladi i epidemija.
Prvi svjetski rat donio je i tehnološke inovacije koje su zauvijek promijenile način ratovanja. Po prvi puta masovno su korišteni tenkovi, zrakoplovi, bojni otrovi, podmornice i moderna artiljerija. Sve te inovacije učinile su sukob još smrtonosnijim i razornijim.
Završetkom rata srušena su četiri velika carstva: Austro-Ugarsko, Osmansko, Njemačko i Rusko. Mirovni ugovori, posebno onaj u Versaillesu, ostavili su duboke podjele koje su u sljedećim desetljećima dovele do novog, još većeg sukoba – Drugog svjetskog rata. Sve to počelo je tog srpanjskog dana 1914. kada je u Beču objavljen rat Srbiji, a svijet nepovratno ušao u eru masovnog razaranja.
Fotogalerija: unsplash.com
