Đakovo: Počeo znanstveni skup o 1100. obljetnici Hrvatskog kraljevstva

Skup je otvorio akademik Anđelko Akrap, izaslanik glavnog tajnika HAZU-a akademika Darija Vretenara. On je znanstvenom skupu rekao da je čitav skup koncipiran tako da je prošlost utkana u sadašnjost, a sadašnjost je pretpostavka za budućnost.

Skupu su još nazočili akademkinje Vlasta Piližota, voditeljica Zavoda HAZU u Osijeku i Mirna Šitum, upraviteljica centra HAZU u Vukovaru; akademik Stjepan Damjanović; prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, upravitelj đakovačkog Zavoda HAZU, profesor na KBF-u i kanonik Prvostolnoga kaptola; izv. prof. dr. sc. Martina Harc, upraviteljica Zavoda HAZU u Osijeku; dr. Anica Bilić, upraviteljica Zavoda HAZU u Vinkovcima i znanstvena savjetnica u trajnom zvanju; predstavnici Sveučilišta u Osijeku; prof. dr. Mislav Grgić, veliki meštar Družba Braća hrvatskog zmaja; Petar Elez, ravnatelj državnog arhiva u Vukovaru; izlagači znanstvenoga skupa i drugi gosti te učenici Srednje strukovne škole Antuna Horvata na čelu s ravnateljem Mirkom Ćurićem i gradonačelnik Đakova i saborski zastupnik Marin Mandarić.

Gradonačelnik Mandarić u obraćanju je istaknuo da je Đakovo grad bogate povijesne i duhovne tradicije te da njeguje sjećanje na hrvatsku povijest.

Dr. Dugalić pozdravio je skup u svoje ime i u ime službeno odsutnoga đakovačko-osječkog nadbiskupa metropolita Đure Hranića. Osvrnuo se na pisma koja su pape slale hrvatskim biskupima, vladarima ili hrvatskom narodu. Ona svjedoče o aktivnom zanimanju i uključenosti Rimske kurije u crkvena i politička zbivanja u Hrvatskoj. Posebno je istaknuo pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu u kojemu mu se Papa obraća kao kralju Hrvata. To papino pismo svjedoči o nepodržavanju slavenskog bogoslužja i suzdržanosti oko njega o čemu se raspravljalo na Salonitanskom saboru, ali je, rekao je dr. Dugalić, neosporna činjenica da je kraljevska titula dala legitimitet hrvatskoj državnosti koja se u različitim oblicima održavala do današnjih dana.

Dodao je da će znanstveni skup interdisciplinarno proučiti Tomislavovu ostavštinu: povijesno, kulturno, nacionalno sve do značenja države u današnje doba. Osobit naglasak stavit će se na položaj Slavonije u okvirima Tomislavove države jer, kako je rekao, čini se da je ovaj vid pomalo zanemaren.

Predsjednica Programskog odbora akademkinja Piližota rekla je da danas nakon 1100 godina od krunjenja kralja Tomislava ta obljetnica nije samo broj nego je to spomen o opstanku jednoga naroda kroz stoljeća izazova, borbi i ponosa. „Ovo je prilika da s ponosom gledamo na svoje korijene, na hrabrost predaka koji su sanjali slobodu, slobodnu Hrvatsku i na sve one koji su kroz stoljeća čuvali naš jezik, vjeru, umjetnost, arhitekturu. To nije samo povijest, to smo mi danas. I zato je slavljenje 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva čin poštovanja, zahvalnosti, a i nade za budućnost“, zaključila je.

Radni dio skupa počeo je predavanjem „Tomislavovo kraljevstvo i njegovo doba“ koje je održao prof. dr. sc. Željko Bartulović s Pravnog fakultet Sveučilišta u Rijeci. Govorio je o kralju Tomislavu i hrvatskoj državnosti u 10. stoljeću te o 1100 godina kasnije s državno-pravnog aspekta te je istražio podatke o rex Tomislavu u povijesnim vrelima i činjenice koje u državno-pravnoj znanosti dokazuju postojanje hrvatske države: teritorij, suverena vlast, podanici.

Program znanstvenog skupa „Kralj Tomislav – prošlost u sadašnjosti“ vodila je Maja Muškić. Skup se nastavlja tijekom četvrtka i u petak 24. listopada s početkom u 9 sati.

Organizatori skupa su zavodi za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Đakovu i Osijeku u suradnji s: Centrom za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima; Zavodom za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Vukovaru; Sveučilištem J. J. Strossmayera u Osijeku, Đakovačko-osječkom nadbiskupijom te Organizacijskim odborom za proslavu 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva za grad Osijek i Osječko-baranjsku županiju.